Prvi Islamski Imanski sart

Sveobuhvatnost islama  'Abdulaziz Džumu'a Emin

Islam je cjelokupni sistem života. On je otadžbina i država, vlada i narod. On je moral i snaga. On je milost i pravda. On je kultura i zakon. On je znanost i sudbina. On je imetak i bogastvo. On je džihad i da'wa. On je vojska i ideja. On je podjednako - iskreno uvjerenje i ispravni ibadet. Ovaj temelj potvrðuje: - Božansko porijeklo - sveobuhvatnost programa - univerzalnost poslanstva - internacionalnost da'we - moralnost sretstava i cilja i svojstvenost islamske da'we. Islam se nije prestao širiti od svoje pojave, èak ni u najtežim danima neprijateljskih napada. Neprijatelji žele da ga ogranièe i unište a Allah želi da se on širi: "Oni žele da utrnu Allahovo svjetlo ustima svojim, a Allah æe uèiniti da svjetla Njegova uvijek bude, makar krivo bilo nevjernicima" (As-Saff, 8) Neprijatelji islama ne biraju sredstva kako bi odvraæali od puta islama i nastoje udaljiti muslimane od njihova životna pravca na sve moguæe naèine. Poznati kršæanski misionar, Zuvejmir, koji je djelovao u arapskim zemljama tridesetih godina, veli: "Nije cilj misionarstva preobraæanje muslimana u kršæanstvo, jer je to izuzetno teško, veæ je cilj njihovo izvoðenje iz islama. Glad Ston se obratio predstavnicima britanske vlade mašuæi Kur'anom prema prisutnima: "Sve dok ova knjiga egzistira na Zemlji mi nemamo nade da æemo pokoriti muslimane." Jedan od prisutnih ustade i pocijepa knjigu, a on mu reèe: "Nisam mislio tako, veæ da udaljimo narod od njena znaèenja." Nastupio je novi rat, idejni rat, koji je rezultirao udaljavanje muslimana od potpunog i sveobuhvatnog razumijevanja islama, koji Uzvišeni želi: "Nije èestitost u tome da okreæete lica svoja prema istoku i zapadu; èestiti su oni koji vjeruju u Allaha, i u onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju roðacima, i siroèadi, i siromasima, i putnicima-namjernicima, i prosjacima, i za otkup iz ropstva, i koji molitvu obavljaju i zekat daju, i koji obavezu svoju, kada je preuzmu, ispunjavaju, i u bolesti, i u boju ljutom. Oni su iskreni vjernici, i oni se Allaha boje i ružnih postupaka klone." (Al-Baqara, 177) Ovo je jedan od Allahovih ajeta koji pojašnjava sveobuhvatnost islama. On u sebi sadrži: 'Akaid (vjerovanje, doktrinu) – Ahlak (etiku, moral) – 'Ibadat (obredoslovlje) – Mu'amelat (kodeks ponašanja). Musliman koji pravilno shvata islam ne pravi razliku izmeðu Allahova poziva: "O vi koji vjerujete, propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas da biste se grijeha klonili" (Al-Baqara, 183) – ovo je 'ibadet (obredoslovlje), i poziva Uzvišenog: "O vjernici! Propisuje vam se odmazda za ubijene" (Al-Baqara, 178) – ovo je tešri', zakonodavstvo. Onaj ko nareðuje obrede nareðuje i zakone te je obaveza svakog muslimana da ih ne razdvaja – "Samo On stvara i upravlja! Uzvišen neka je Allah, Gospodar svjetova!" (Al-A'raf, 54) Poziv imama, Hasan El-Benne, da je islam vjera i država, društveni zakon i sistem života, unio je preokret u islamskoj misli njegova vremena u kome se nastojalo tumaèiti islam odvojeno od njegove politièke i socijalne komponente. Islam je tada bi sveden samo na ibadat i neke vjerske pojave i htjelo se da islamsko društvo ima odnos prema vjeri slièno zapadnom društvu. Muslimani toga doba su na potpuno razlièite naèine tumaèili znaèenje islama. Neki su ga svodili samo na pojavne vidove ibadeta smatrajuæi da se tako postiže srž islama. Ovo je bilo mišljenje muslimanskih masa. Drugi su smatrali da je islam olièenje moralnih vrijednosti i duhovnosti, da predstavlja dobru filozofsku hranu za razum i duh. Bilo je onih koji su se divili živosti i praktiènosti islamske misli i nisu osjeæali potrebu za bilo kakvim drugim idejama i promišljanjima mimo nje. Neki su smatrali da je islam vrsta naslijeðene vjere i da sa njim nema napretka. Oni su osjeæali islam, i sve što je vezano za islam, kao optereæenje. Ovo je posebno primjetno kod osoba koje su se školovale na zapadu i koje nisu imale priliku za lijep kontakt sa islamskim vrijednostima. Oni nisu upoznali islam kroz njegove temelje veæ su dobili iskrivljenu sliku pomiješanu sa lošim ponašanjem onih koji nisu istinski predstavnici muslimana. U ovakvim okolnostima je imam El-Benna djelovao. Ispravljao je pogrešna promišljanja i razumijevanja islama. Uoblièio je sveobuhvatno razumijevanje islama rijeèima: "Mi vjerujemo da su propisi islama i njegovo uèenje univerzalni. Ureðuju život i na ovom i na buduæem svijetu. Smatramo da je pogrešno ubjeðenje onih koji svode islam samo na obredoslovlje i duhovnost. Islam je uvjerenje i ibadet, domovina i homogenost, vjera i država, duhovnost i rad, mushaf i sablja. Plemeniti Kur'an o svemu ovome govori smatrajuæi da je to srž islama i oporuèuje lijep odnos prema tome: "I nastoj da time što ti je Allah dao stekneš onaj svijet, a ne zaboravi ni svoj udio na ovom svijetu i èini drugima dobro, kao što je Allah tebi dobro uèinio" (Al-Qasas, 77) Dok klanjaš uèiš Kur'an. Ako hoæeš možeš uèiti ajete koji govore - o vjerovanju i ibadetu: "A nareðeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da molitvu obavljaju, i da milostinju udjeljuju; a to je – ispravna vjera" (Al-Bayyina, 5) o sudu, presudi i politici: "I tako Mi Gospodara tvoga, oni neæe biti vjernici dok za sudiju u sporovima meðusobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u dušama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore" (An-Nisa, 65) o trgovini i vjeri: "O vjernici, zapišite kada jedan od drugog pozajmljujete do odreðenog roka. I neka jedan pisar izmeðu vas to vjerno napiše" (Al-Baqara, 282) o džihadu i borbi: "Kada ti budeš meðu njima i kad odluèiš da zajedno s njima obaviš molitvu, neka jedni s tobom molitvu obavljaju i neka svoje oružje uzmu; i dok budete obavljali molitvu, neka drugi budu iza vas" (An-Nisa, 102) Ovako su Muslimanska braæa dobili nadahnuæe i uputu u Allahovoj Knjizi. Shvatili su da je temelj sveobuhvatno, potpuno razumijevanje znaèenja islama. On se treba implementirati u svim dijelovima života. Njegovi propisi, odredbe se trebaju sprovoditi ukoliko ummet želi živjeti životom ispravnih muslimana. Kako bi se postigao željeni cilj, imam, šehid je postavio sljedeæe ciljeve: 1- popravljanje pojedinca 2- formiranje muslimanskog doma 3- upuæivanje zajednice 4- poziv vladi da primjenjuje Allahove propise na mudar naèin u skladu sa islamskim vladanjem 5- poziv ka islamskom jedinstvu. Naèin na koji se to može postiæi: Prvo: - pozivati na mudar naèin, lijepim savjetom i raspravljajuæi na najljepši naèin. Nema prisile i grubosti. Moto je: "Nema prisile u vjeru." Drugo: - islamsko odgajanje na temeljima uèenja Kur'ana i Sunneta Resula, s.a.v.s. Moto je: "Spoznaj svog Gospodara, popravi sebe, pozivaj druge i formiraj islamsku državu u svom srcu!" Treæe: - odgojiti na ovim izvorima porodicu, društvo – džemat, islamsku vladu kako bi se, sa Allahovom dozvolom, dostigao željeni cilj. Potom je odredio odgojne programe kako bi se postiglo sveobuhvatno razumijevanje islama: Program za akidu – vjerovanje: - ne treba pretjerivati veæ treba uzimati vjerovanje sa izvora selefi-sasliha (dobrih prethodnika) kako bi se izgradile jake liènosti kod kojih su usaðena sljedeæa osjeæanja: 1- osjeæaj uzvišenosti ove misije 2- osjeæaj ponosa zbog pripadnosti njoj 3- pouzdanje u Allahovu pomoæ Program za ibadet – obredoslovlje: - temelji se na ispravnom uvjerenju, iskrenom slijeðenju. Karakteriše ga sveobuhvatnost, univerzalnost, potpunost i trajnost. Ne pravi se razlika izmeðu akide i šeriata, namaza i džihada, veæ musliman govori: "Reci: Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posveæeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema sauèesnika" (Al-An'am, 162, 163) - te se na taj naèin postiže sveobuhvatnost. Univerzalnost se potvrðuje u rijeèima Uzvišenog: "Reci: O ljudi, ja sam svima vama Allahov poslanik" (Al-A'raf, 158) Potpunost se potvrðuje u rijeèima Uzvièenog: "U Knjizi Mi nismo ništa izostavili" (Al-An'am, 38) Trajnost se potvrðuje u rijeèima Uzvišenog: "A onaj ko želi neku drugu vjeru osim islama, neæe mu biti primljena, i on æe na onom svijetu nastradati" (Ali 'Imran, 85) Program za aktivnost – posebna pažnja se pridaje daiji – onome koji poziva, njegovim moralnim osobinama kao što su: povjerljivost, iskrenost, istinoljubivost, milost, oštroumnost, uèenost, itd. Vodi se briga o postepenom napredovanju i etapama koje mora proæi. Imam, šehid, Hasan El-Benna, nije pozivao novom islamu veæ je obnovio staro znanje koje su ljudi bili zaboravili i od koga su se bili udaljili. Karakteristika islamskog uèenja, kao što si primijetio, je sveobuhvatnost i potpunost. On nije samo vjerovanje, doktrina, niti je samo vjera ibadeta, niti je samo ekonomski, socijalni ili politièki program. On je sistem cjelokupnog života koji sadrži upute i jasne propise, uzvišeno ubjeðenje i lijep ibadet, imamet – predvoðenje u mihrabu i rukovoðenje u ratu. Islam je upotpunjen i svestran program koji ima sveobuhvatan pogled. U njemu je ureðen odnos èovjeka prema sebi, prema porodici, prema društvu i odnos društva prema njemu. On sadrži pojašnjenje temelja i pravila na kojima se baziraju sistemi i zakoni putem kojih se usmjerava kretanje društva u skladu sa islamskim uèenjem o kosmosu, èovjeku i životu. Da li u ovome ima išta èudno? Tvorac šeriata je Allah. U njemu se ogleda snaga Stvoritelja, Njegovo savršenstvo, uzvišenost i obuhvatnost onoga što je bilo i što jest. Uoblièio ga je Onaj koji sve zna i koji je o svemu obaviješten. On zna šta jest i šta æe biti, jer Njegovo znanje sve obuhvata. Naredio je da se ništa ne mijenja: "Allahove rijeèi niko ne može izmijeniti" (Yunus, 64) – jer nema potrebe za promjene i izmjene bez obzira na razlièitost mjesta i vremena i napredovanje èovjeka. Kada uèimo Kur'an ili èitamo hadise Resula, s.a.v.s., koji govore o islamskoj državi ne nalazimo ni ajet niti hadis u sljedeæoj formi: "O vi koji vjerujete, uspostavite islamsku državu, ili postavite za imama jednog od vas i vladara koji æe vladati po Kur'anu prilikom rješavanja svih ovosvjetskih pitanja" – isto kao što ne nalazimo ajet niti hadis koji govore: "O vi koji vjerujete, udišite zrak...!" Bespotrebno je govoriti i pozivati tome, veæ Kur'an i hadis direktno govore o obliku islamske države, mjerilima i moralu koji treba biti u njoj, obavezama i odgovornostima koje su izmeðu nje i njenih podanika. Ovo je dokuèio Alija, r.a. svojom oštroumnošæu: "Ljudima je potreban voða – bilo dobroèinitelj ili griješnik." Upitaše ga: "O vladare pravovjernih, znamo za dobroèinitelja, ali šta æe im griješnik???" Odgovorio je: "Radi izvršenja kazni, sigurnosti na putu, borbe protiv neprijatelja i podjele plijena." Da. Neophodan je imam koji æe predvoditi muslimane, koji æe Allahov zakon sprovoditi u praksu, koji æe èuvati vjeru, štititi mir muslimana i dostaviti im misiju na istoku i zapadu. Da li država može imati vladara ako nema zakon. Oni koji negiraju postojanje islamske države su veoma èudni. Prihvataju postojanje Vatikana gdje papa vlada po bibliji, Izraela u kome Bin Džorjon vlada po tori, prihvataju èak i Sovjetski Savez koji je osnovao državu na laicizmu, pa šta ih onda èudi da bude država bazirana na Kur'anu, a velika je razlika izmeðu ljudskog i božanskog zakona. Imam Mawerdi je rekao: "Imamet, rukovodstvo, je zamjena za vjerovjesništvo i ima zadaæu èuvati vjeru i voditi politiku." Ebu Bekr, r.a., nakon hutbe u Sekife benu Saide je rekao: "Ovoj vjeri je potreban voða koji æe se brinuti o njoj" Ljudi sa svih strana povikaše: "Istinu si rekao, Ebu Bekre!" Muhammedu, s.a.v.s., je objavljen ustav u kome je pojašnjenje svega. Istinu je rekao Uzvišeni Allah: "A zar im nije dosta to što Mi tebi objavljujemo Knjigu koja im se kazuje" (Al-'Ankebut, 51) Ustav koji je nedostižan i kome ne može parirati niko. Islamska država nema izbora da bi uzimala dio a zapostavljala drugi dio jer æe je stiæi Allahova prijetnja koji kaže: "Kako to da u jedan dio Knjige vjerujete a drugi odbacujete?! Onoga od vas koji èini tako stiæi æe na ovom svijetu poniženje, a na Sudnjem danu biæe stavljeni na muke najteže. – A Allah motri na ono što radite." (Al-Baqara, 85) Sve što je potrebno èovjeku za život: uputa, sistem, zakon, bonton, sve se to nalazi u našem islamu i u našem Kur'anu. Ne postoji ništa što bi nas navelo da napustimo Kur'an i islam jer je Allah jedino zadovoljan da su nam oni knjiga i vjera. Al-Haris prenosi od Alije, r.a. da je rekao: - Èuo sam Allahova Poslanika, s.a.v.s. da kaže: "Nastupit æe smutnje i iskušenja kao dijelovi mrkle noæi." Upitao sam: - Allahov Poslanièe, šta je izlaz? "Allahova Knjiga," –odgovori - "u njoj je vijest o onome što je bilo prije vas i o onome što æe biti poslije vas. U njoj su propisi koji ureðuju vaše meðusobne odnose. Ona jasno razdvaja istinu od neistine i nije šala. Ko je ostavi iz oholosti, Allah æe ga uništiti. Ko bude tražio uputu drugdje mimo nje, Allah æe ga u zabludi ostaviti. Ona je èvrsto Allahovo uže, Njegovo jasno svjetlo, mudra opomena, pravi put. Ona ne odvodi na stranputicu. Nju jezici ne mogu dostiæi niti se mogu sa njom porediti mišljenja. Nje se ne mogu zasititi uèenjaci i ona nikada ne dodije bogobojaznima. Ona se ne troši radi mnoštva ponavljanja. Njenim ljepotama nema kraja. Kada su je džinni èuli, kazali su: - Mi smo, doista Kur'an, koji izaziva divljenje, slušali. Ko je upozna, napredan je. Ko po njoj govori, istinu govori. Ko po njoj sudi, pravedno sudi. Ko po njoj postupa, biæe nagraðen. Ko njoj poziva, na pravom putu je. Uzmi je sebi, E'avere!" Ova predaja sadrži sveobuhvatnost u da'wi i daiji – onome koji poziva. Preveo: Aljo Cikotic Izvor: Šerhu 'l-usuli 'l-'išrin